Ṣe Ailewu Ailewu Lati Lo ninu Ọgba Ewebe Rẹ?

Egbin ti eran ni a ti lo ninu awọn Ọgba Ọgba fun awọn ọdun sẹhin. O ṣe afikun awọn eroja ati ọrọ agbekalẹ si ile ati awọn iranlọwọ fun idagbasoke ni ilera, ile gbigbe. Laipẹ, ọpọlọpọ awọn iṣiro ilera ti o ni asopọ pọ si lilo awọn maalu bi ajile si breakouts ti E. coli (Escherichia coli). Ṣe o jẹ ewu julo lati fi maalu si ọgba ọgba-ajara ?

Njẹ E. coli n ṣe itọju eweko?

Gegebi University of Illinois Plant Pathologist, Nancy Pataky, awọn kokoro arun ti o wa tẹlẹ lori awọn ọgbin , ati bi awọn kokoro arun ati elu ni ile, yoo dije pẹlu E.

coli ki o si ṣetọju rẹ, boya paapaa ifunni lori rẹ. "Pẹlupẹlu, ko si iwadi ti fihan pe E. coli bacteri jẹ ohunkohun ti o ju idoti agbegbe lọ."

Njẹ a le gbe arun kuro lati maalu eranko si awọn eniyan?

Bẹẹni, o ṣee ṣe fun maalu lati tan arun si awọn eniyan, biotilejepe ọpọlọpọ awọn ijinlẹ-igba-ẹkọ ti o ni igba pipẹ ti o ni awọn ọra ati awọn ọgba ile ni ko wa. Gegebi Van Bobbitt ati Dokita Val Hillers ti Ilọsiwaju Imọlẹ Yunifasiti ti Ipinle Washington, "Awọn Pathogens (microorganisms ti o fa arun) le gbe lati awọn ẹranko ẹranko si awọn eniyan Awọn salmonella, listeria, ati E.coli pathogens 0157: H7, ati awọn parasites , gẹgẹbi awọn roundworms ati awọn tapeworms, ti a ti sopọ mọ awọn ohun elo ti maalu si awọn ọgba. " Bi E. E. coli, ipalara le waye nigbati eyikeyi iru ounjẹ ba wa pẹlu olubasọrọ eranko. A ko le fi isoro yii si awọn ẹfọ titun. Ipalara wa nigbagbogbo, ṣugbọn awọn iṣere diẹ wa ti o le ya.

Awọn Italolobo fun Yẹra fun Idena nipasẹ Ọna

  1. Ma ṣe lo awọn maalu titun. Fresher the manure, awọn diẹ anfani o yoo jẹ ga ni nitrogen ati amonia, eyi ti o le iná ọgbin gbongbo ati paapa dojuti irugbin germination. Ti maalu jẹ lati inu eranko ti o njẹ eweko, o le jẹ ki o kun fun awọn irugbin ti koriko , eyi ti a ko ni idiwọ lati sprouting.
  1. Ti o ba tun fẹ lati lo lilo awọn maalu titun, ma ṣe lo o lẹhin ti o ti gbin ọgba rẹ. Ẹka Ile-iṣẹ Ogbin ti Amẹrika ṣe iṣeduro window window ti awọn ọjọ 120 ṣaaju ṣiṣe ikore ati njẹ eyikeyi Ewebe nibiti ibi ti o ti jẹun ba wa pẹlu ilẹ. Eyi pẹlu ohun gbogbo ti o dagba ni isalẹ ilẹ (awọn igi oyinbo , awọn Karooti , awọn poteto , awọn irun , ati bẹbẹ lọ) bakannaa ohunkohun ti o joko lori ilẹ, bi letusi , ọfọ , ati paapaa awọn irugbin bi awọn cucumbers ati elegede . O le lo awọn irugbin tutu titi di ọjọ 90 fun awọn ẹfọ ti o jinna pupọ lati inu ile ti ko si ohun ti yoo fa fifọ lori wọn ṣugbọn ti o ṣe aṣiṣe ni ẹgbẹ ẹṣọ.
  2. Dipo lilo awọn maalu bi ajile, lo o bi apẹrẹ ala. Fi awọn maalu titun kun ni isubu, fun dida orisun omi. O yoo ni akoko lati ṣiṣẹ sinu ile ati compost. Duro titi gbogbo awọn ẹfọ ni a ti ni ikore ṣaaju fifi.
  3. Gẹgẹbi igbakeji, imura ẹgbẹ pẹlu awọn maalu ti a npe ni koriko nigba akoko ndagba. Maalu ti a ti sọ lẹyin din din ewu ewu ti aarun, paapa ti o ba jẹ pe opoplopo ti o to 140 F tabi diẹ sii. O le ra ajẹ oyinbo ti a ko sinu tabi bi o ba ni orisun ti maalu, ma ṣe itọ ara rẹ. Stephen Reiners, University Corner University horticulturist, sọ pe ooru gbona ooru awọn igba otutu yoo pa E. coli.
  1. Ti o ba n gba ọgbẹ rẹ ni agbegbe, beere ni oko bi awọn ẹranko wọn ti ni awọn iṣoro ilera.
  2. Ti o ba n ra ọja majẹmu, apo yẹ ki o sọ boya o jẹ alaisan-free. Ma še ro pe o kan nitori pe o ta taara bi ajile ti o ti ni kikun sipo.
  3. Awọn iṣọra eyikeyi ti o ni ibatan si lilo maalu tun lo si lilo tii ti maalu.
  4. Niwon awọn irugbin gbongbo (awọn beets, Karooti, ​​awọn radishes) ati awọn ẹfọ alawọ ewe (chard, letusi, eso oyinbo) jẹ julọ ti o ni ifarahan si kontamina, rii daju pe o wẹ gbogbo awọn ẹfọ daradara ati pe o le jẹ peeli ṣaaju ki o to jẹun. Awọn ounjẹ yoo tun pa pathogens.
  5. Ti o ba ti ni itara si aisan ajẹsara ni akoko ti o ti kọja, yago fun jijẹ awọn ẹfọ ti a ko ni idẹ ti a fi oju ṣe pẹlu koriko. Awọn ọmọde, awọn aboyun aboyun, awọn eniyan ti o ni awọn alaiṣe ailera, ati awọn eniyan ti o ni awọn aisan aiṣedede yẹ ki o yago fun fifun wọn.
  1. Fi ọwọ wẹ ọwọ rẹ ati eekanna ṣaaju ki ati lẹhin ikore eso dagba pẹlu maalu.

Ko Gbogbo Maalu ni A ṣẹda dogba

Iye iye onje ti awọn koriko yatọ nipasẹ eranko. Maalu adie ni a ṣe kà si anfani julọ fun ọgba rẹ, pẹlu ero NPK ti nipa 1.1-0.8-0.5. Ṣe afiwe pe pẹlu awọn malu ni 0.6-0.2-0.5 ati maalu ẹṣin, 0.7-0.3-0.6. Dajudaju, ani laarin awọn eya, didara ti maalu yoo yatọ.

Opo orisun sọ daago fun lilo idẹ ẹlẹdẹ, bakanna bi ọsin ati aja maalu, ninu ọgba, nitori awọn parasites ti o le gbe ninu ilẹ ati ki o fi awọn eniyan pa. Eyi ni ọkan ninu awọn idi ti a fi ni iwuri lati tọju ohun ọsin wa lati inu ọgba-ajara, tabi o kere kọ wọn pe ki wọn ko ronu pe o jẹ apoti idalẹnu.